Interni akt često je jedan od onih dokumenata koje poduzetnik izradi kada uvodi fiskalizaciju, spremi u mapu i više ga ne pogleda. Problem nastaje kada se promijeni poslovni prostor, uvede nova blagajna, zaposli nova osoba ili se promijeni način numeriranja računa, a dokument ostane isti. Od 1. siječnja 2026. fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji obuhvaća račune izdane građanima neovisno o načinu naplate. Zato je sada dobro vrijeme provjeriti odgovaraju li podaci u internom aktu stvarnom načinu rada, programu za izdavanje računa i podacima prijavljenima Poreznoj upravi.
FOTO: “pexels-eliasjaara-16063753.”/Pexels
Najvažnije ukratko
Interni akt ne šalješ Poreznoj upravi. Donosiš ga prije početka izdavanja fiskaliziranih računa, čuvaš ga u svojoj dokumentaciji i predočuješ u slučaju poreznog nadzora. Ako već imaš valjan interni akt i podaci se nisu promijenili, ne moraš donositi novi samo zato što je počeo vrijediti novi Zakon.
Što je interni akt za fiskalizaciju?
Interni akt je dokument kojim opisuješ kako je u tvojem poslovanju organizirano izdavanje i numeriranje računa. On mora odgovarati stvarnim postavkama blagajne i stvarno prijavljenim poslovnim prostorima. Prema Zakonu o fiskalizaciji, internim aktom određuju se pravila slijednosti numeričkih brojeva računa, popis poslovnih prostora i njihove oznake, način određivanja broja uređaja za izdavanje računa i veza između oznake svakog operatera i OIB-a osobe koja izdaje račun. Broj računa iskazuje se u tri dijela: numerički broj računa, oznaka poslovnog prostora i broj uređaja za izdavanje računa – npr. 123/P1/1.
Tko mora imati interni akt?
Interni akt trebaju imati obveznici fiskalizacije računa koji izdaju račune u krajnjoj potrošnji, odnosno građanima i potrošačima, osim za promete koji su Zakonom izričito izuzeti. Obveznicima se smatraju obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i obveznici poreza na dobit. Promet u krajnjoj potrošnji definiran je neovisno o načinu naplate. To znači da način plaćanja – gotovina, kartica ili transakcijski račun – sam po sebi više nije razlog da B2C račun ostane izvan fiskalizacije.
Što obvezno treba pisati u internom aktu?
Podatke o obvezniku: navedi naziv obrta ili društva, OIB, adresu sjedišta te podatak o osobi koja donosi akt. Dobro je navesti pravnu osnovu i datum početka primjene.
Popis i oznake poslovnih prostora: za svaki poslovni prostor navedi internu oznaku koja mora biti jednaka oznaci na računu i podacima prijavljenima u ePoreznoj. Poslovni prostor nije samo ured ili trgovina. To može biti internetska trgovina, pokretna trgovina, vozilo, teren ili povremena lokacija, npr. štand na sajmu.
Brojeve naplatnog uređaja za izdavanje računa: odredi kako se naplatnim uređajima dodjeljuju brojevi. Naplatni uređaj nije nužno samo fizička blagajna; važno je da oznake u aktu odgovaraju načinu na koji program oblikuje broj računa.
Pravilo slijednosti računa: numerički dio računa mora slijediti neprekinuti redoslijed bez praznina. Slijed možeš voditi po poslovnom prostoru ili po uređaju unutar poslovnog prostora. Odaberi jedno pravilo, jasno ga napiši i uskladi s postavkama programa.
Primjer: ako koristiš slijed po uređaju, uređaj 1 može izdavati račune 1/PP1/1, 2/PP1/1, 3/PP1/1…, a uređaj 2 zaseban slijed 1/PP1/2, 2/PP1/2, 3/PP1/3…
Oznake operatera i OIB-i: na računu se može prikazivati interna oznaka operatera, npr. OP1 ili PERO, ali u internom aktu mora biti evidentirano kojem OIB-u ta oznaka pripada. OIB se ne mora ispisivati kupcu na računu, ali se dostavlja Sustavu za fiskalizaciju kao element računa.
Moram li dostaviti interni akt u Poreznu?
Ne, interni akt ne predaješ u Poreznu upravu niti ga učitavaš u ePoreznu. Čuvaš ga kod sebe i moraš ga moći predočiti u poreznom nadzoru. Ali moraš prijaviti poslovni prostor – podatke o poslovnim prostorima i njihovim promjenama trebaš učitati putem ePorezne prije početka primjene.
Moram li u 2026. donijeti novi interni akt?
Ne moraš ga donositi samo zbog promjene Zakona. Interni akt donesen prema ranijem Zakonu ostaje primjenjiv ako se podaci u njemu nisu promijenili. No pregledaj ga ako si u međuvremenu promijenio/la program, poslovni prostor, numeriranje, uređaje ili operatere. Novi ili izmijenjeni akt pripremi kada, npr. otvaraš, zatvaraš ili mijenjaš poslovni prostor, uvodiš novu blagajnu ili drugi uređaj za izdavanje računa, mijenjaš pravilo numeriranja računa, dodaješ novi prodajni kanal ili povremeno prodajno mjesto, mijenjaš oznake operatera ili osobe koje izdaju račune i kad se podaci u aktu više ne podudaraju s postavkama programa ili ePorezne.
Jesu li interni akt i blagajnički maksimum isti dokument?
Odluka o blagajničkom maksimumu dio je internog akta, ali uređuje koliko gotovine smije ostati u blagajni na kraju radnog dana. Radi preglednosti preporučljivo ju je donijeti kao zasebnu odluku i čuvati uz dokumentaciju o fiskalizaciji. U tablici možeš pronaći najviše dopuštene iznose, ali slobodno možeš odrediti i niži iznos – ovisno o stvarnim potrebama i sigurnosnim uvjetima. Iznos se određuje za obveznika kao cjelinu, a unutar njega mogu se odrediti iznosi za pojedine poslovne prostore.
| Kategorija obveznika | Najviši blagajnički maksimum u 2026. |
| Mikro subjekt i fizičke osobe | 2.000,00 EUR |
| Mali subjekt | 7.000,00 EUR |
| Srednji subjekt | 12.000,00 EUR |
| Subjekti iznad mjerila maloga gospodarstva | 15.000,00 EUR |
| Obveznik koji obavlja mjenjačke poslove | 15.000,00 EUR |
Koju dokumentaciju trebam imati uz interni akt?
Dokaz ili zapis podataka o prijavljenim poslovnim prostorima i njihovim promjenama; popis oznaka operatera povezanih s OIB-ima; odluku o blagajničkom maksimumu; podatke o proizvođaču i/ili održavatelju programskog rješenja prijavljene u ePoreznoj; važeći aplikacijski certifikat i podatke o osobi koja skrbi o certifikatu; uvezanu knjigu računa za slučaj potpunog prestanka rada uređaja te obavijest o njezinoj ovjeri iz ePorezne; obavijest o obvezi izdavanja računa i obvezi kupca da račun preuzme i zadrži, istaknutu na propisanom mjestu; upute zaposlenicima za prekid veze, kvar uređaja, storno i povrat; primjer ili zapis provjere da su broj računa, poslovni prostor, uređaj i operater pravilno postavljeni.
Najčešće pogreške
Interni akt navodi oznaku PP1, a program na računu ispisuje drugu oznaku.
Interni akt predviđa jedan uređaj, ali se računi izdaju s više uređaja ili iz više programa. Slijednost računa opisana je drukčije nego što je postavljena u blagajni.
Novi operater izdaje račune, ali njegova oznaka nije povezana s OIB-om u internom aktu.
Otvoren je novi ili povremeni poslovni prostor, ali podaci nisu usklađeni prije izdavanja računa.
Blagajnički maksimum prepisan je u najvišem dopuštenom iznosu bez procjene stvarne potrebe i sigurnosti.
Uvezana knjiga računa postoji, ali obavijest o ovjeri iz ePorezne nije priložena internom aktu.
ČESTA PITANJA
Treba li interni akt ovjeriti kod javnog bilježnika?
Ne, Zakon ne propisuje javnobilježničku ovjeru. Akt donosi odgovorna osoba obveznika.
Mora li interni akt biti u papirnatom obliku?
Ne nužno. Način čuvanja uskladi sa svojom organizacijom dokumentacije.
Može li svaki poslovni prostor imati vlastiti slijed računa?
Može, slijed se može odrediti po poslovnom prostoru ili po uređaju u poslovnom prostoru, ali odabrano pravilo mora biti jasno opisano i dosljedno provedeno.
Treba li u akt unijeti štand na sajmu?
Povremeno ili privremeno mjesto koje se koristi za sajam smatra se poslovnim prostorom za potrebe fiskalizacije. Oznaku i način evidentiranja treba uskladiti prije izdavanja računa.
Što ako imam samo jednog operatera?
I tada oznaku operatera trebaš povezati s odgovarajućim OIB-om. Za djelatnosti fizičkih osoba Zakon u određenim slučajevima dopušta dostavu OIB-a samog obveznika.
Što ako nestane interneta?
Račun se izdaje, a nepotvrđene poruke dostavljaju se naknadno u propisanom roku. Potpuni prestanak rada uređaja druga je situacija i tada se koristi ovjerena uvezana knjiga računa.
Smije li se odluka o blagajničkom maksimumu uključiti u isti dokument?
Može biti dio internih akata obveznika, ali je zbog lakšeg ažuriranja i kontrole praktičnije donijeti je kao zasebnu odluku.
Brza provjera u pet koraka
| Korak | Što treba provjeriti | Provjereno |
|---|---|---|
| 1. Poslovni prostori | Podudaraju li se oznake poslovnih prostora u internom aktu, ePoreznoj i na računu? | |
| 2. Testni račun | Sadržava li broj računa sva tri dijela: numerički broj, oznaku poslovnog prostora i broj uređaja? | |
| 3. Slijednost računa | Nastavlja li se numerički broj računa neprekinutim redoslijedom, bez praznina? | |
| 4. Operateri | Podudara li se oznaka operatera na računu s popisom operatera i pripadajućim OIB-om u programu? | |
| 5. Popratna dokumentacija | Jesu li odluka o blagajničkom maksimumu i dokumentacija za slučaj kvara uređaja ažurne? |
Dobar interni akt ne treba biti dug ni kompliciran. Mora biti jasan, odgovarati stvarnom načinu rada i biti usklađen s programom za izdavanje računa te podacima prijavljenima Poreznoj upravi. Najvažnije je pregledati ga svaki put kada se promijeni poslovni prostor, uređaj, numeriranje ili osoba koja izdaje račune. Za dodatna pitanja obrati se timu Kontaktiraj me! – Moj Knjigovođa.
Jeste li znali?
Interni akt nije dokument koji se jednom napiše i zaboravi. Njegova je prava vrijednost u tome da se iz njega može jasno utvrditi kako nastaje svaki broj računa – gdje je račun izdan, na kojem uređaju i tko ga je izdao.