Prodaja robe u EU i izvan EU: PDV, CARINA I AMBALAŽA 2026.

U ovom članku donosimo vodič za paušalne obrte, druge obrte i trgovačka društva – u sustavu PDV-a i izvan njega. Obrađujemo prodaju fizičke robe iz Hrvatske. Kod prodaje usluga primjenjuju se drukčija pravila te će biti tema zasebnog vodiča.

FOTO: “pexels-mart-production-7679826″/Pexels

Najvažnije ukratko

Prvo utvrdi prodaješ li robu poduzetniku ili potrošaču i završava li prijevoz u EU ili trećoj zemlji. EU B2B, EU B2C i izvoz izvan EU-a imaju različita pravila za PDV, račun i prijave. Paušalni obrt nije automatski oslobođen prekograničnih obveza, a ulazak u OSS, prekogranični SME postupak ili carinski sustav ne ovisi samo o pravnom obliku. Kod izvoza izvan EU-a trebaju EORI, ispravna carinska oznaka, izvozna dokumentacija i dokaz izlaska robe.

Odakle krenuti? Prvo si postavi ova četiri pitanja:

1.  Tko je kupac – potrošač (B2C) ili poduzetnik (B2B)?

2.  Gdje roba fizički završava – Hrvatska, druga članica EU-a ili treća zemlja?

3.  Jesi li u redovnom sustavu PDV-a, domaćem oslobođenju za malog poreznog obveznika ili prekograničnom SME postupku?

4.  Tko organizira prijevoz i tko je uvoznik u državi odredišta?

Brza karta – četiri najčešća modela prodaje:

Prodaja	PDV logika	Glavna administracija
EU B2C	Do zajedničkog praga od 10.000,00 EUR mjesto može ostati u Hrvatskoj; nakon toga PDV države kupca, osim ako je odobreno SME oslobođenje.	OSS ili lokalna registracija; mogući EX broj; evidencija po državi i stopi.
EU B2B	Kod valjanog VAT broja i dokaza prijevoza redovni obveznik najčešće primjenjuje oslobođenje za isporuku unutar EU-a.	VIES provjera, račun s oba VAT broja, dokaz prijevoza, PDV i ZP.
Izvan EU-a B2C	Izvoz može biti oslobođen hrvatskog PDV-a ako su ispunjeni uvjeti i postoji dokaz izlaska robe.	EORI, carinska deklaracija, račun, prijevozni dokaz; kupac može platiti uvozna davanja.
Izvan EU-a B2B	Ista izvozna osnova, uz ugovorene Incoterms uvjete i provjeru uvoznih pravila kupčeve države.	EORI, HS/CN oznaka, izvozna deklaracija, podrijetlo, dozvole i dokaz izlaska.

Obrati pažnju na najčešću pogrešku: Država kupčeve kartice, valuta plaćanja i domena webshopa ne određuju sami porezni tretman. Za robu su ključni status kupca, fizičko kretanje robe i mjesto na kojem prijevoz završava.

Pravni oblik nije presudan, ali PDV status jest

Paušalni obrt, obrt koji vodi poslovne knjige, j.d.o.o. i d.o.o. mogu prodavati robu u inozemstvo. Porezna pravila ne bira naziv subjekta nego stvarna transakcija. Paušalno oporezivanje dohotka ne znači automatsko oslobođenje od OSS-a, EPR-a, carine, fiskalizacije ili obveza zaštite potrošača.

Za paušalni obrt svi naplaćeni poslovni primitci, uključujući uplate iz inozemstva i preko platformi, ulaze u poslovne evidencije i PO-SD. Prag za paušalno oporezivanje i obvezni ulazak u hrvatski sustav PDV-a je 60.000,00 eura, ali se zasebno prate prag od 10.000,00 eura za određene EU B2C isporuke te pragovi prekograničnog SME postupka.

PRODAJA ROBE POTROŠAČIMA U DRUGU DRŽAVU EU – B2C

Što znači prag od 10.000,00 eura?

Prag od 10.000,00 eura zajednički je godišnji prag za prodaju robe na daljinu potrošačima u drugim državama članicama EU, telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge ( te se usluge često zajednički nazivaju TBE uslugama).

Elektronički obavljene usluge isporučuju se internetom, uglavnom automatizirano i uz minimalnu ljudsku intervenciju ( npr. SaaS pretplate, aplikacije, hosting, e-knjige, glazba i video na zahtjev, automatizirani online tečajevi, digitalne baze podataka i online igre). Usluga nije elektronička samo zato što se pruža putem interneta – individualno savjetovanje preko Zooma, edukacija uživo, knjigovodstvena usluga, prijevod, grafički dizajn ili programiranje po narudžbi u pravilu nisu elektronički obavljene usluge jer zahtijevaju značajan rad konkretne osobe.

Prag se računa zajednički za sve obuhvaćene isporuke potrošačima u drugim državama članicama EU. Ne računa se zasebno za Sloveniju, Austriju, Njemačku ili svaku drugu državu.

Ako posluješ samo iz jedne države članice te ukupna vrijednost obuhvaćenih isporuka bez PDV-a nije prešla 10.000,00 eura ni u prethodnoj ni u tekućoj kalendarskoj godini, mjesto oporezivanja može ostati u Hrvatskoj. Možeš i prije prelaska praga dobrovoljno odabrati oporezivanje prema državi kupca, ali tada odabrani način moraš primjenjivati tijekom propisanog razdoblja.

Ako si redovni obveznik PDV-a, dok je mjesto oporezivanja u Hrvatskoj u pravilu obračunavaš hrvatski PDV. Ako si mali porezni obveznik koji primjenjuje domaće oslobođenje, na isporuku čije je mjesto oporezivanja u Hrvatskoj možeš primijeniti oslobođenje iz članka 90. Zakona o PDV-u i ne zaračunati PDV. Čim prijeđeš prag, mjesto oporezivanja prelazi u državu potrošača. Tada obračunavaš PDV prema stopi te države i prijavljuješ ga putem sustava OSS ili se registriraš za PDV u svakoj državi u kojoj imaš obvezu. Iznimka može postojati ako u određenoj državi imaš odobreno prekogranično SME oslobođenje.

Važno je zapamtiti da se prag od 10.000,00eura ne primjenjuje na sve usluge pružene inozemnim kupcima niti na B2B račune.

OSS nije oslobođenje od PDV-a

OSS je administrativno pojednostavljenje. Umjesto registracije za PDV u svakoj državi kupca, kroz portal prijavljuješ prodaju po državama i stopama te uplaćuješ ukupni PDV. OSS prijava podnosi se tromjesečno, a evidencija se čuva deset godina.

Prekogranični SME postupak – važna mogućnost za male prodavatelje

Od 1. siječnja 2025. mali poduzetnik sa sjedištem u EU-u može, ako država kupca primjenjuje shemu i ako ispunjava uvjete, koristiti oslobođenje od PDV-a i u drugim članicama. Ukupni promet u EU-u ne smije prijeći 100.000,00 eura, a promet u odabranoj državi ne smije prijeći njezin nacionalni prag. Postupak nije automatski i podnosi se prethodna obavijest, dobiva EX broj i čeka potvrda za svaku odabranu državu.

SME i OSS mogu se kombinirati za različite države, ali se ne mogu istodobno primjenjivati u istoj državi.

Prag od 10.000,00 eura određuje mjesto oporezivanja za tipične EU B2C prodaje. Prag od 100.000,00 eura jedan je od uvjeta za prekogranični SME postupak. Prag od 60.000,00 eura odnosi se na hrvatsko domaće oslobođenje i paušalno oporezivanje. To nisu isti pragovi.

PRODAJA ROBE PODUZETNIKU U DRUGOJ DRŽAVI EU – B2B

Od kupca prije isporuke zatraži naziv, adresu i VAT identifikacijski broj te provjeri broj u VIES-u. Sačuvaj rezultat provjere na dan prodaje. Ako si u redovnom sustavu PDV-a, kupac djeluje kao porezni obveznik, roba stvarno odlazi u drugu članicu i imaš dokaze prijevoza, isporuka se u pravilu oslobađa hrvatskog PDV-a prema članku 41. Zakona o PDV-u.

• na računu navedi svoj i kupčev valjani VAT broj
• navedi osnovu oslobođenja prema članku 41., a ne generičku napomenu ‘reverse charge’ bez provjere
• čuvaj račun, narudžbenicu, dokaz plaćanja i dokaze otpreme ili prijevoza
• isporuku uključi u prijavu PDV-a i Zbirnu prijavu (ZP), kada se na tebe primjenjuje

Ako kupac nema valjani VAT broj ili ne možeš dokazati otpremu u drugu članicu, nemoj automatski primijeniti oslobođenje. Transakcija se može tretirati kao B2C prodaja na daljinu ili kao oporeziva isporuka prema drugim pravilima.

Mali porezni obveznik izvan redovnog sustava PDV-a ne smije jednostavno kopirati račun redovnog PDV obveznika. Njegovo oslobođenje temelji se na članku 90. ili odobrenom SME postupku, a eventualna obveza PDV identifikacije i prijava ovisi o konkretnom modelu. Prije prve veće EU B2B isporuke provjeri postupak s knjigovođom.

Kada EU prodaja postaje složenija?

Ako imaš zalihu u skladištu ili fulfillment centru u drugoj državi, premještaš vlastitu robu između država prije prodaje, prodaješ robu s montažom ili instalacijom, prodaješ trošarinske proizvode, nova prijevozna sredstva ili rabljenu robu u posebnom postupku marže, OSS možda nije dovoljan i moguće da će nastati lokalna registracija za PDV ili druga posebna obveza i prije klasične prodaje kupcu. Provjeri s knjigovođom.

PRODAJA ROBE IZVAN EU – IZVOZ U TREĆE ZEMLJE

Za slanje u Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarsku, Norvešku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, SAD ili drugu treću zemlju roba napušta carinsko područje EU. Nije dovoljno samo izdati račun i predati paket dostavljaču.

Što moram napraviti prije prve prodaje u treće zemlje?

• zatraži EORI broj prije prve carinske aktivnosti;
• odredi HS/CN odnosno TARIC oznaku robe i provjeri zabrane, ograničenja, certifikate i izvozne dozvole;
• ugovori tko je izvoznik, tko podnosi deklaraciju i tko je uvoznik u državi kupca;
• dogovori tko snosi troškove i obveze uvoza;
• pripremi trgovački račun, prijevozne podatke, opis robe, količinu, vrijednost, podrijetlo i sve potrebne potvrde;
• podnesi izvoznu carinsku deklaraciju, najčešće preko prijevoznika, pošte, kurirske službe ili carinskog zastupnika;
• sačuvaj potvrdu da je roba napustila EU jer bez nje možeš izgubiti pravo na oslobođenje od hrvatskog PDV-a.

Tko plaća carinu i uvozni PDV?

To ovisi o pravilima države odredišta i ugovorenim uvjetima isporuke. Kod DAP modela kupac je u pravilu uvoznik i pri preuzimanju može platiti carinu, uvozni PDV i naknadu prijevoznika. Kod DDP modela prodavatelj preuzima više obveza i troškova, što može zahtijevati lokalnu poreznu ili carinsku registraciju. Nemoj u checkoutu obećati ‘bez dodatnih troškova’ ako stvarno ne znaš tko ih plaća.

PDV kod izvoza

Ako si u redovnom sustavu PDV-a, izvoz robe može biti oslobođen hrvatskog PDV-a prema članku 45. Zakona o PDV-u, ali samo uz uredan dokaz da je roba izašla iz EU-a. Ako si mali porezni obveznik, PDV ionako ne iskazuješ prema pravilima svojeg oslobođenja, ali carinske obveze, EORI i dokumentiranje izvoza ostaju.

Besplatni uzorak, zamjenska roba ili poklon i dalje mogu zahtijevati carinsku deklaraciju i realnu carinsku vrijednost. Nulta cijena na komercijalnom računu ne znači da roba nema vrijednost za carinu.

Što račun mora sadržavati?

Račun prilagodi vrsti transakcije, ali u pravilu mora imati datum izdavanja, jedinstveni slijedni broj, podatke prodavatelja i kupca, OIB odnosno VAT broj kada je potreban, datum isporuke, jasan opis i količinu robe, jediničnu cijenu, popuste, ukupni iznos, valutu te PDV stopu i iznos ili jasnu pravnu osnovu zbog koje PDV nije obračunan.

Situacija	Što posebno navesti	Tipična PDV napomena
Mali obveznik; mjesto u RH	Podatke prodavatelja i kupca, robu, cijenu, datum i broj računa.	PDV nije obračunan temeljem članka 90. stavka 2. Zakona o PDV-u.
EU B2B; čl. 41	Oba VAT broja i podatke potrebne za povezivanje s otpremom.	Oslobođeno PDV-a prema članku 41. stavku 1. Zakona o PDV-u.
EU B2C kroz OSS	PDV stopu države kupca i ukupnu cijenu koju je kupac vidio prije narudžbe.	Ne koristi se čl. 41.; obračunava se PDV države odredišta.
Prekogranični SME	EX broj i podatke koje traži država u kojoj se oslobođenje koristi.	Napomena prema odobrenom SME oslobođenju države kupca.
Izvoz izvan EU	Opis, HS oznaku kada je potrebna, vrijednost, podrijetlo, Incoterms i podatke za carinu.	Oslobođeno PDV-a prema članku 45. stavku 1. točki 1. Zakona o PDV-u, uz dokaz izvoza.

Primjeri napomena služe kao orijentacija. Konačna formulacija ovisi o statusu prodavatelja, mjestu isporuke i dokumentaciji. Nemoj istodobno navoditi članak 90., članak 41. i članak 45. ako za to nema stvarne osnove.

RAČUN, FISKALIZACIJA I E-RAČUN U 2026. (FISKALIZACIJA 2.0)

B2B račun stranom poduzetniku

Fiskalizacija 2.0 uvodi se postupno, a ne odjednom za sve obveznike. Od 1.1.2026. obveznici PDV-a izdaju i zaprimaju strukturirane eRačune za propisane tuzemne transakcije. Obveznici poreza na dohodak ili dobit koji nisu u sustavu PDV-a od tog datuma zaprimaju eRačune, a obveza njihova izdavanja počinje 1.1.2027.

Obvezni hrvatski strukturirani eRačun odnosi se na tuzemne transakcije koje ispunjavaju zakonske uvjete. Račun poduzetniku iz druge članice EU ili treće zemlje ne šalje se obvezno kroz hrvatski sustav eRačuna – može se izdati kao PDF ili u drugom obliku koji prihvaćaju kupac i primjenjiva pravila tržišta, uz poštovanje PDV i računovodstvenih propisa.

B2B račun stranom kupcu

Od 1.1.2026. računi u krajnjoj potrošnji fiskaliziraju se neovisno o načinu plaćanja, pa i kada kupac plaća na transakcijski račun. U mišljenju od 26.1.2026. Porezna uprava izričito navodi da se fiskaliziraju i računi za prodaju proizvoda građanima u inozemstvu – u EU, SAD-u i drugim trećim zemljama – jer Zakon ne propisuje izuzeće za inozemne krajnje kupce. Prema toj aktualnoj uputi webshop treba fiskalizirati sve B2C račune, domaće i inozemne.

Pravila PDV-a i OSS-a i pravila fiskalizacije nisu isto pitanje. U OSS-u u pravilu nema obveze izdavanja računa prema pravilima PDV-a – ako ga prodavatelj dobrovoljno izdaje, primjenjuju se pravila države članice identifikacije, a ne države odredišta. To ne ukida hrvatsku obvezu fiskalizacije B2C računa prema navedenom mišljenju Porezne uprave.

U programu odvoji najmanje domaći B2C, EU B2C s hrvatskim mjestom oporezivanja, EU B2C kroz OSS ili prekogranični SME, EU B2B i izvoz izvan EU. Svi B2C kanali trebaju imati pravilno postavljenu hrvatsku fiskalizaciju, a PDV stopu i izvještavanje prema poreznom režimu transakcije.

Što predaješ Poreznoj upravi i drugim tijelima?

Obveza	Kada se javlja	Što pratiti
PO-SD	Paušalni obrt	Sve naplaćene poslovne primitke, uključujući inozemne i platformske uplate; predaja do 15. siječnja.
PDV prijava	Redovni PDV obveznik i druge situacije propisane Zakonom	EU B2B isporuke, izvoz i druge stavke prema poreznom tretmanu.
ZP	Isporuke dobara EU poreznim obveznicima uz uvjete članka 41.	Vrijednost po VAT broju kupca; u pravilu do 20. u mjesecu za prethodni mjesec.
OSS prijava	EU B2C prodaja obuhvaćena OSS-om	Tromjesečno po državi, stopi i osnovici; evidencija se čuva 10 godina.
SME izvješće	Korištenje prekograničnog SME oslobođenja	Jedno tromjesečno izvješće o prometu u svih 27 članica, u roku od mjesec dana nakon tromjesečja.
Intrastat	PDV obveznik s robnom razmjenom iznad praga	Za 2026. prag je 300.000,00 EUR za otpreme i 450.000,00 EUR za primitke; prijava u mjesecu prelaska.
Carinska deklaracija	Izvoz robe izvan EU	EORI, HS/CN, vrijednost, količina, podrijetlo, prijevoz i dokaz izlaska.

Što moraš u webshopu urediti prije prve prodaje?

• jasno navesti identitet trgovca, kontakt, ukupnu cijenu, poreze, dostavu, rok isporuke i načine plaćanja,
• objaviti uvjete kupnje, pravila povrata i obrazac za jednostrani raskid kada se primjenjuje,
• omogućiti potrošaču najmanje 14 dana za odustanak od tipične kupnje na daljinu, uz zakonske iznimke,
• poštovati najmanje dvogodišnju zakonsku odgovornost za nesukladnost robe u EU, uz moguće povoljnije nacionalne propise,
• prikazati sigurnosne, identifikacijske i sljedive podatke o proizvodu koje traži GPSR i posebni propisi,
• ne blokirati kupca samo zbog državljanstva ili prebivališta (nisi dužan/na dostavljati u svaku državu, ali kupac može organizirati preuzimanje),
• uskladiti privatnost, kolačiće i prijenose osobnih podataka, osobito kada koristiš pružatelje izvan EGP-a,
• provjeriti EPR obveze za ambalažu, električnu opremu, baterije ili druge tokove proizvoda u državi kupca.

PPWR, AMBALAŽA I EPR KADA ROBA IDE U EU ILI IZVAN EU

Ambalaža nije samo kutija u kojoj roba putuje. Za propise se mogu zasebno pratiti prodajna ambalaža proizvoda, dodatna ambalaža webshopa, grupna ambalaža te transportna ambalaža. Obveze mogu nastati i za kutiju, omotnicu, ljepljivu traku, etiketu, vrećicu, zaštitnu foliju, paletu ili sanduk koje dodaješ prije slanja.

Kada se primjenjuje PPWR?

Uredba (EU) 2025/40 o ambalaži i ambalažnom otpadu – PPWR – stupila je na snagu 11.2.2025., a općenito se primjenjuje od 12.8.2026. Pojedine obveze počinju kasnije, prema rokovima iz Uredbe, pa 12.8.2026. nije datum na koji odjednom počinju baš svi zahtjevi.

PPWR uređuje ambalažu stavljenu na tržište Unije i ambalažni otpad u EU. Donosi zahtjeve za sastav, smanjenje ambalaže, reciklabilnost, označivanje i druge značajke ambalaže. Ograničenje PFAS-a (per- i polifluoroalkilnih spojeva) odnosi se na ambalažu koja dolazi u dodir s hranom i na koncentracije iznad pragova propisanih Uredbom.

PPWR ne zamjenjuje nacionalne EPR sustave. Upis, učestalost prijava, ugovor s organizacijom, predstavnik i naknade provjeravaju se prema pravilima svake države članice u kojoj ambalaža postaje otpad. U Hrvatskoj se relevantne obveze vode kroz RPPO i hrvatske propise, ali hrvatska registracija i naknada ne pokrivaju automatski druga tržišta.

EU odredište: provjeri PPWR i EPR države kupca.

Odredište izvan EU: prvo provjeri lokalna pravila treće zemlje, ali ne zanemari hrvatske ili EU obveze koje mogu ostati vezane uz proizvodnju, nabavu, izvoz ili gospodarenje ambalažom u Hrvatskoj.

Što moram provjeriti kada robu šaljem u drugu državu EU?

• tko se prema pravilima te države smatra proizvođačem odnosno obveznikom za ambalažu kod prodaje na daljinu,
• trebaš li se upisati u registar proizvođača, sklopiti ugovor s organizacijom za odgovornost proizvođača ili imenovati predstavnika
• koje vrste i mase ambalaže prijavljuješ te koliko često predaješ izvješće i plaćaš naknadu,
• ispunjavaju li materijali zahtjeve PPWR-a za sastav, smanjenje ambalaže, reciklabilnost, označivanje i druga pravila koja vrijede na datum stavljanja na tržište i
• postoje li dodatna nacionalna pravila, sustav povratne naknade ili posebne obveze za električnu opremu, baterije, tekstil i druge tokove otpada.

Što moram provjeriti kada robu šaljem izvan EU?

Ako paket iz Hrvatske ide u Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarsku, SAD, Kanadu, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu ili drugu treću zemlju, PPWR nije jedini niti glavni propis odredišta. Treba provjeriti tko je prema lokalnom pravu proizvođač, uvoznik ili odgovorna osoba za ambalažu. Obveza može pasti na prodavatelja na daljinu, lokalnog uvoznika, vlasnika robne marke ili drugu osobu u lancu.

Odredište	Što prvo provjeriti	Praktična posljedica
Druga država EU	PPWR, nacionalni registar i EPR sustav države u kojoj ambalaža postaje otpad.	Moguća registracija, ugovor, predstavnik, izvješćivanje po materijalu i naknada.
Ujedinjeno Kraljevstvo	Britanski sustav EPR-a za ambalažu i status prodavatelja, uvoznika ili lokalnog subjekta.	Ne primjenjuj automatski EU registraciju; provjeri aktualne pragove i tko je zakonski obveznik.
SAD ili Kanada	Pravila savezne države, provincije ili teritorija te status vlasnika marke i prvog uvoznika.	Jedna registracija ne pokriva nužno cijelu zemlju; obveze i pragovi mogu biti regionalni.
Ostale treće zemlje	Lokalni EPR, ograničenja materijala, oznake, jezik, uvozne i fitosanitarne zahtjeve.	Prije uključivanja dostave provjeri tržište prema proizvodu i carinskoj oznaci.

Što s drvenom ambalažom, paletama i sanducima?

Kod izvoza u treće zemlje provjeri standard ISPM 15 za ambalažu od sirovog drva (palete, sanduke i drvene podloške). Takva ambalaža u pravilu mora biti propisno tretirana i označena. Karton, šperploča i drugi dovoljno obrađeni drveni materijali mogu biti izvan tog standarda, ali država odredišta može imati dodatna pravila. Oznaku ISPM 15 ne stavlja sam webshop, nego ovlašteni subjekt nakon propisanog tretmana.

Koju evidenciju trebam voditi u webshopu?

• državu odredišta svake pošiljke i datum stavljanja ambalaže na tržište,
• vrstu ambalaže i masu po materijalu (papir i karton, plastiku, staklo, metal, drvo i druge materijale),
• odvojeno prodajnu, grupnu i transportnu ambalažu te ambalažu koju dodaje webshop,
• dokaze dobavljača o sastavu, masi, recikliranom sadržaju, obradi drva i drugim svojstvima,
• registracijske brojeve, ugovore s EPR organizacijama, prijave, obračune i potvrde o plaćenim naknadama,
• povrate, ponovno uporabljenu ambalažu i korekcije podataka prema pravilima svakog sustava.

Kurirska služba rješava prijevoz i dio carinskih podataka, ali u pravilu ne preuzima tvoju odgovornost za usklađenost ambalaže i EPR. Ni korištena ili reciklirana kutija nije automatski izuzeta od evidencije i lokalnih obveza.

PLATFORME, PAYPAL, STRIPE I KURIRSKE SLUŽBE

Isplata s Etsyja, Amazona, Stripea, PayPala ili druge platforme nije zamjena za račun kupcu. Bruto prodaju, proviziju platforme, povrate, tečajne razlike i neto isplatu treba povezati u evidenciji. Platforma ponekad preuzima dio PDV obveze, ali samo za transakcije za koje je zakonom ili ugovorom određena kao pretpostavljeni isporučitelj. Zato ne pretpostavljaj da je platforma riješila OSS, EPR, carinu ili potrošačka prava i čuvaj izvještaj narudžbi i izvještaj isplata, odvoji proviziju i druge troškove platforme od prihoda od prodaje te provjeri izdaje li platforma račun kupcu u svoje ili tvoje ime.

TRI PRAKTIČNA PRIMJERA

1. Paušalni obrt šalje nakit privatnom kupcu u Austriju

Ako ukupna prodaja robe privatnim kupcima u svim drugim državama EU-a zajedno ne prelazi 10.000,00 eura godišnje, račun može izdati bez PDV-a prema članku 90. Zakona o PDV-u. Nakon prelaska praga na prodaju se u pravilu obračunava austrijski PDV, koji se može prijavljivati i plaćati putem sustava OSS. Druga je mogućnost zatražiti posebno oslobođenje za male poduzetnike u Austriji, ako su ispunjeni uvjeti. Bez obzira na PDV, obrt mora provjeriti austrijske obveze vezane uz ambalažu i evidentirati naplaćeni iznos u svojim poslovnim evidencijama.

2. D.o.o. u PDV-u prodaje robu njemačkoj tvrtki

Prije isporuke provjerava njemački VAT broj u VIES-u. Ako roba odlazi iz Hrvatske u Njemačku i postoje dokazi prijevoza, račun izdaje bez hrvatskog PDV-a uz poziv na članak 41., uključuje isporuku u PDV prijavu i ZP te čuva dokumentaciju prijevoza.

3. Webshop šalje proizvod privatnom kupcu u Švicarsku

Švicarska nije članica EU-a. Prodavatelj treba EORI, carinsku oznaku i izvoznu deklaraciju. U ponudi jasno određuje plaća li kupac uvozni PDV i carinu. Redovni PDV obveznik primjenjuje izvozno oslobođenje tek uz dokaz izlaska robe. Zasebno provjerava švicarska pravila za ambalažu, oznake i lokalnog obveznika; hrvatski RPPO i PPWR ne smatra automatskom zamjenom za lokalne obveze. Za povrat proizvoda čuva dokumentaciju kako bi izbjegao da povrat bude tretiran kao novi uvoz bez odgovarajuće osnove.

ČESTA PITANJA O PRODAJI ROBE U EU I IZVAN EU

Smije li paušalni obrt prodavati robu u EU i izvan EU?

Da, ako je prodaja obuhvaćena registriranom djelatnošću i proizvod ispunjava propise tržišta kupca. Paušalni status ne uklanja PDV, carinske, sigurnosne, potrošačke ni EPR obveze.

Ulaze li uplate iz inozemstva u prag paušalnog obrta?

Da. Poslovni primitak ne prestaje biti primitak zato što dolazi iz inozemstva, preko platforme ili u stranoj valuti. U KPR i PO-SD evidentira se prema pravilima za paušalni obrt.

Je li prag od 10.000,00 eura po državi?

Ne. To je zajednički EU prag za relevantne prekogranične B2C isporuke robe i određene usluge, pod propisanim uvjetima.

Moram li nakon 10.000,00 eura ući u hrvatski sustav PDV-a?

Ne nužno. Prelazak praga mijenja mjesto oporezivanja EU B2C prodaje. Može nastati strani PDV preko OSS-a ili lokalne registracije, a kvalificirani mali poduzetnik može razmotriti prekogranični SME postupak. Hrvatski prag od 60.000,00 eura prati se odvojeno.

Što je EX broj?

To je identifikacijski broj za prekogranični SME postupak. Ne dobiva se automatski – oslobođenje se koristi tek nakon potvrde države sjedišta za odabrane članice.

Mogu li istodobno koristiti OSS i SME?

Da, za različite države ili transakcije, ali ne možeš istodobno primijeniti oba postupka u istoj državi na istu prodaju.

Treba li mi VAT broj za EU B2B prodaju robe?

Za redovnu oslobođenu isporuku unutar EU-a provjeravaju se valjani VAT brojevi prodavatelja i kupca. Mali porezni obveznik treba zasebno utvrditi svoju osnovu i obvezu identifikacije, a PDV ID sam po sebi ne znači nužno ulazak u redovni sustav PDV-a.

Je li dovoljno na račun napisati reverse charge?

Ne. Kod tipične EU B2B isporuke robe hrvatski redovni PDV obveznik primjenjuje oslobođenje iz članka 41. uz valjani VAT broj i dokaz prijevoza.

Moram li izdati hrvatski eRačun stranom poduzetniku?

Ne za prekograničnu transakciju u 2026. Hrvatska obveza eRačuna odnosi se na tuzemne transakcije, a strani B2B račun može biti PDF ili drugi prihvaćeni oblik.

Moram li fiskalizirati račun stranom građaninu?

Da. Prema mišljenju Porezne uprave od 26.1.2026., računi za prodaju proizvoda krajnjim kupcima fiskaliziraju se bez obzira isporučuje li se roba u Hrvatskoj, drugoj članici EU, SAD-u ili drugoj trećoj zemlji. OSS uređuje PDV, ali sam po sebi ne ukida fiskalizaciju računa.

Treba li mi EORI za slanje robe u drugu državu EU-a?

Ne za redovnu otpremu robe Unije unutar EU. EORI je potreban za carinske aktivnosti poput izvoza u treće zemlje ili uvoza.

Treba li mi EORI ako sam paušalac?

Da, ako izvoziš ili uvoziš robu kroz carinski postupak. Izuzeće za fizičke osobe odnosi se na osobne, a ne poslovne potrebe.

Je li Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje EU za slanje robe?

Ne. Ujedinjeno Kraljevstvo više nije članica EU. Kada robu šalješ u Englesku, Škotsku ili Wales, pošiljka izlazi iz EU i prolazi izvozni postupak u Hrvatskoj te uvozni postupak u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ovisno o vrijednosti pošiljke i načinu prodaje, mogu nastati obveze povezane s britanskim PDV-om, carinom i uvoznim davanjima.

Sjeverna Irska ima poseban status. Iako je dio Ujedinjenog Kraljevstva, na određene transakcije robom i dalje se primjenjuju pojedina pravila EU. Zato prije izdavanja računa i slanja paketa treba zasebno provjeriti nalazi li se kupac u Sjevernoj Irskoj.

Je li IOSS potreban kada iz Hrvatske šaljem robu u SAD?

Ne. IOSS je sustav za prodaju robe koja se uvozi u EU u pošiljkama do 150,00 eura, a ne za izvoz robe iz EU u treću zemlju.

Plaća li kupac carinu i PDV pri preuzimanju?

Često da kod DAP isporuke, ali konačan odgovor ovisi o državi, robi, vrijednosti i ugovorenom Incotermsu. Kod DDP-a prodavatelj preuzima više troškova i može trebati lokalne registracije. (*DAP=isporučeno na dogovoreno mjesto).

Mogu li na carinski račun staviti simboličnu vrijednost?

Ne ako ne odgovara stvarnosti. Carinska vrijednost mora biti vjerodostojna i kod uzorka, poklona ili zamjenske robe.

Što ako kupac vrati robu izvan EU-a?

Povrat treba povezati s izvornim izvozom i pravilno provesti ponovni uvoz. Čuvaj račun, izvoznu deklaraciju, dokaz izlaska, povratnu dokumentaciju i komunikaciju s kupcem.

Mogu li prodavati samo u nekoliko država EU-a?

Da. Nisi obvezan nuditi dostavu u svaku državu. Ipak, ne smiješ neopravdano blokirati pristup ili diskriminirati kupca prema državljanstvu ili prebivalištu unutar područja koje već opslužuješ.

Moram li prevesti deklaracije i upute?

Sigurnosne informacije i upute moraju biti razumljive potrošaču prema pravilima države tržišta. Za mnoge proizvode to znači lokalni jezik, a posebni sektorski propisi mogu tražiti dodatne oznake.

Pokriva li hrvatski RPPO ambalažu u cijeloj EU?

Ne automatski. EPR obveze za ambalažu provjeravaju se i u državi u kojoj se ambalaža očekuje kao otpad. Registracija, izvješćivanje, ugovor s organizacijom i naknada mogu biti potrebni zasebno za pojedino tržište.

Vrijedi li PPWR kada šaljem robu iz Hrvatske izvan EU-a?

PPWR uređuje ambalažu stavljenu na tržište Unije i ambalažni otpad u EU. Za paket koji se stavlja na tržište treće zemlje treba prvenstveno provjeriti propise te zemlje. Ipak, hrvatske obveze povezane s nabavom, proizvodnjom ili gospodarenjem ambalažom u Hrvatskoj mogu i dalje postojati.

Moram li plaćati EPR za ambalažu ako šaljem izvan EU-a?

Možda. Europski PPWR odnosi se na ambalažu koja se stavlja na tržište EU, ali država izvan EU može imati vlastita pravila o ambalaži i EPR-u. U nekim državama obvezu preuzima lokalni uvoznik, dok se u drugima strani webshop koji prodaje izravno kupcima mora registrirati, prijavljivati količinu ambalaže i plaćati naknade. Plaćanje naknade u Hrvatskoj ne znači da su automatski podmirene obveze u državi kupca.

Zato prije prve prodaje provjeri pravila države u koju šalješ robu. Ne postoji jedno EPR pravilo koje vrijedi za sve države svijeta.

Može li kupac ili uvoznik preuzeti moju obvezu za ambalažu?

Ponekad je lokalni uvoznik i zakonski obveznik, ali to ne određuje samo dogovor na računu. Ugovor i Incoterms trebaju pratiti stvarnu zakonsku podjelu odgovornosti i ne mogu ukinuti obvezu koju zakon izravno stavlja na prodavatelja na daljinu.

Treba li ambalažnu ili EPR naknadu posebno iskazati na računu?

Ne postoji jedno pravilo za sva tržišta. EPR naknada je često trošak prodavatelja uključen u cijenu proizvoda ili dostave, ali lokalni propis može tražiti drukčiji prikaz. Nemoj izmišljati zasebnu javnu naknadu bez pravne osnove i unaprijed prikaži kupcu ukupnu cijenu.

Vrijedi li ISPM 15 za kartonske kutije?

U pravilu ne. ISPM 15 odnosi se na određenu ambalažu od sirovog drva, poput paleta, sanduka i podložaka. Karton i dovoljno obrađeni drveni materijali obično su izvan standarda, uz moguća dodatna pravila države uvoza.

Rješava li kurirska služba ambalažne obveze?

U pravilu ne. Kurir može pripremiti ili posredovati u carinskoj deklaraciji, ali registracija proizvođača, EPR izvješćivanje, naknade i dokazivanje svojstava ambalaže ostaju na zakonskom obvezniku.

Mogu li poslovnu pošiljku poslati kao fizička osoba da izbjegnem EPR?

Ne zakonito ako je riječ o prodaji u okviru obrta ili društva. Naziv pošiljatelja na paketu ne mijenja stvarnu gospodarsku djelatnost, prihod, carinski status ni moguće obveze za ambalažu.

Mora li se prodaja preko Etsyja ili Amazona prijaviti?

Da, platforma i platni procesor ne skrivaju prodaju od poreznih tijela niti zamjenjuju tvoje poslovne evidencije. Provjeri samo koje je obveze platforma izričito preuzela.

Kada nastaje Intrastat?

Intrastat je mjesečno statističko izvješće o kretanju robe između Hrvatske i drugih država članica EU-a. Nije porezna prijava ni carinska deklaracija. Za 2026. hrvatski obveznik PDV-a mora početi mjesečno izvještavati kada ukupna vrijednost robe otpremljene iz Hrvatske u druge države EU prijeđe 300.000,00 eura ili kada vrijednost robe primljene u Hrvatsku iz drugih država EU prijeđe 450.000,00 eura. U Intrastat može ući i roba prodana privatnim kupcima putem webshopa ako su ispunjeni uvjeti i prijeđen odgovarajući prag. Za robu koja ide u države izvan EU koriste se carinske deklaracije, a ne Intrastat.

Nemoj prvo izdati račun, a tek onda provjeravati pravila. Prije prodaje utvrdi kome prodaješ, kamo roba putuje te kako se obračunavaju PDV i carina. Tek nakon toga postavi račun, način naplate u webshopu, fiskalizaciju i potrebne prijave. Odvojeno provjeri prodaju privatnim kupcima u EU, prodaju poduzetnicima u EU i slanje robe izvan EU. Prije nego što omogućiš dostavu u novu državu, provjeri njezina pravila o PDV-u, pravima potrošača, sigurnosti proizvoda te ambalaži i EPR-u, a za dodatna pitanja obrati se timu Kontaktiraj me! – Moj Knjigovođa.