Za mnoge paušalne obrtnike prag od 60.000,00 eura jedna je od najvažnijih brojki u poslovanju. Čim se poslovanje počne približavati tom iznosu, pojavljuju se pitanja – moram li ući u sustav PDV-a, gubim li status paušalca, moram li povećati cijene i što se zapravo mijenja u svakodnevnom poslovanju? Dobra vijest je da ulazak u PDV ne mora biti problem ako se na njega pripremiš na vrijeme. Loša vijest je da mnogi poduzetnici počnu istraživati pravila tek nakon što prijeđu zakonski prag. Zato u nastavku donosimo odgovore na najčešća pitanja.
FOTO: “flyfin-finance-7529921″/Pixabay
Kako znam jesam li prešao prag za ulazak u sustav PDV-a?
Ako tijekom poslovanja prijeđeš zakonski propisani prag za primjenu oslobođenja od PDV-a, nastaje obveza ulaska u sustav PDV-a. Zato je važno redovito pratiti promet tijekom godine, a ne tek na kraju godine kada više nema prostora za planiranje. Mnogi obrtnici iznenade se kada shvate da su prag prešli nekoliko mjeseci ranije, a da to nisu primijetili na vrijeme.
Što se računa u prag od 60.000,00 eura?
Odgovor nije uvijek jednostavan jer se u izračun ne uključuje nužno svaki primitak koji sjedne na račun obrta. Posebnu pozornost trebaju obratiti poduzetnici koji posluju s inozemnim klijentima ili ostvaruju različite vrste primitaka tijekom godine. Ako nisi siguran što se u tvom slučaju uračunava u prag, najbolje je provjeriti situaciju prije nego što ga prijeđeš.
Što prvo moram napraviti nakon što prijeđem prag od 60.000,00 eura?
Prvi korak je utvrditi kada je nastala obveza ulaska u sustav PDV-a i pravodobno prijaviti promjenu Poreznoj upravi. Potrebno je podnijeti obrazac P-PDV u zakonskom roku od 8 dana te na vrijeme prilagoditi način izdavanja računa i vođenja poslovnih evidencija. Osim toga, potrebno prilagoditi program ili aplikaciju za izdavanje računa, analizirati utjecaj PDV-a na cijene proizvoda ili usluga, organizirati vođenje poslovnih knjiga i poreznih evidencija te provjeriti postoje li dodatne obveze ako posluješ s državama članicama Europske unije. Najveća pogreška koju poduzetnici rade je da se počnu baviti administracijom tek nekoliko tjedana ili mjeseci nakon što su već prešli prag.
Gubim li status paušalca kada uđem u PDV?
Mnogi poduzetnici misle da su paušal i PDV ista stvar, ali nisu. Ako kao paušalni obrt prijeđeš 60.000,00 eura primitaka, više ne možeš ostati paušalist. Istodobno može nastati i obveza ulaska u sustav PDV-a. Zato je važno na vrijeme pratiti promet i provjeriti koje se promjene odnose na tvoje poslovanje, jer paušalno oporezivanje i PDV nisu isto, iako se njihove posljedice često pojave u isto vrijeme.
Moram li odmah prijaviti ulazak u PDV?
Da. Ako nastupi obveza ulaska u sustav PDV-a, potrebno je pravodobno podnijeti propisanu prijavu Poreznoj upravi. Kašnjenje s prijavom jedna je od najčešćih pogrešaka koje poduzetnici rade kada prvi put ulaze u sustav PDV-a.
Moram li odmah početi izdavati račune s PDV-om?
Nakon što nastupi obveza obračuna PDV-a, računi se moraju izdavati u skladu s pravilima sustava PDV-a. To znači da račun mora sadržavati sve propisane elemente, uključujući poreznu osnovicu, primjenjivu stopu PDV-a i iznos obračunatog PDV-a. Zato je važno na vrijeme prilagoditi program za izdavanje računa i interne poslovne procese.
Što se mijenja na mojim računima nakon ulaska u PDV?
Najveća promjena je to što PDV postaje zasebno iskazana stavka na računu. Osim toga, kao obveznik PDV-a možeš ostvariti pravo na odbitak pretporeza za određene troškove povezane s poslovanjem. Upravo zato ulazak u PDV ne znači automatski da ćeš plaćati više poreza nego prije.
Moram li povećati cijene nakon ulaska u PDV?
Ne uvijek. Odgovor prvenstveno ovisi o tome tko su tvoji klijenti. Ako posluješ s drugim poduzetnicima i ako su oni uglavnom u sustavu PDV-a, povećanje cijene za iznos PDV-a njima je često neutralno jer imaju pravo na odbitak pretporeza. Ako posluješ s građanima – fizičkim osobama, povećanje cijena može biti osjetljivije pitanje jer kupac snosi konačni trošak PDV-a. Zato je prije ulaska u sustav PDV-a važno analizirati tržište, konkurenciju i profitabilnost poslovanja.
Hoće li moji klijenti otići ako uđem u PDV?
Ovo je jedan od najvećih strahova poduzetnika, a u praksi odgovor ovisi o djelatnosti i strukturi klijenata. Ako radiš pretežno s drugim poduzetnicima, ulazak u PDV često nema značajan utjecaj na suradnju. Ako posluješ uglavnom s građanima – fizičkim osobama, potrebno je pažljivo planirati cjenovnu politiku kako bi poslovanje ostalo konkurentno.
Kada mi se isplati dobrovoljno ući u PDV?
Dobrovoljni ulazak u sustav PDV-a često ima smisla kada posluješ pretežno s drugim poduzetnicima, imaš značajna ulaganja, ostvaruješ veće ulazne troškove, planiraš rast poslovanja i surađuješ s većim poslovnim sustavima. Važno je imati na umu da dobrovoljni ulazak u sustav PDV-a sa sobom nosi i dodatne obveze pa odluku nije preporučljivo donositi bez prethodne analize.
Trebam li otvoriti d.o.o. umjesto ulaska u PDV?
U pravilu ne. Ulazak u sustav PDV-a i prelazak iz obrta u d.o.o. dvije su različite poslovne odluke koje poduzetnici često pogrešno povezuju. Mnogi obrtnici uspješno posluju kao obrti i nakon ulaska u sustav PDV-a. S druge strane, nekim poduzetnicima d.o.o. može biti prikladnije rješenje zbog planiranog rasta poslovanja, zapošljavanja radnika ili drukčijeg modela poslovanja, a odluku je najbolje donijeti nakon financijske i porezne analize.
Mogu li otvoriti drugi obrt kako bih izbjegao ulazak u PDV?
Porezna uprava ne promatra samo broj obrta ili tvrtki koje imate nego i način na koji stvarno poslujete. Ako se poslovanje umjetno dijeli radi izbjegavanja poreznih obveza, to može dovesti do dodatnih provjera i poreznih problema.
Što ako prag od 60.000,00 eura prijeđem tek krajem godine?
Mnogi poduzetnici smatraju da prelazak praga u studenom ili prosincu nije posebno važan jer je godina pri kraju. Međutim, obveze koje proizlaze iz prelaska praga ne nestaju samo zato što se približava kraj kalendarske godine. Zato je važno pratiti promet tijekom cijele godine i reagirati na vrijeme.
Znači li ulazak u PDV da sav PDV koji naplatim odmah moram platiti državi?
Ne. Sustav PDV-a temelji se na pravilima obračuna PDV-a i mogućnosti odbitka pretporeza za određene poslovne troškove. Zbog toga je važno pravilno voditi evidencije i razumjeti način obračuna PDV-a kako bi porezne obveze bile točno utvrđene.
Koje evidencije moram voditi nakon ulaska u PDV?
Ulaskom u sustav PDV-a povećava se opseg administrativnih obveza – vođenje propisanih evidencija, evidentiranje ulaznih i izlaznih računa, podnošenje PDV prijava, podnošenje dodatnih obrazaca kod određenih transakcija s državama članicama Europske unije i pravilno evidentiranje pretporeza. Zbog toga mnogi poduzetnici nakon ulaska u PDV angažiraju profesionalno knjigovodstvo.
Moram li imati knjigovođu kada uđem u PDV?
Ulazak u sustav PDV-a donosi značajno više administrativnih i poreznih obveza nego poslovanje u statusu paušalnog obrta. Izlaskom iz paušalnog sustava odabirete prelazak na obrt na dohodak ili d.o.o., a to za sobom donosi obvezu vođenja knjiga, a toj se fazi poduzetnici odlučuju prepustiti vođenje poslovnih knjiga stručnjacima.
Moram li izdavati eRačune kada uđem u PDV?
Ovisno o vrsti poslovanja i klijentima kojima izdaješ račune, mogu se primjenjivati različite obveze vezane uz elektroničko izdavanje računa i fiskalizaciju. Preporučljivo je provjeriti koje se obveze primjenjuju upravo na tvoje poslovanje.
Moram li ući u PDV ako radim samo za strane klijente?
Pravila za poslovanje s inozemstvom razlikuju se od pravila za poslovanje u Hrvatskoj. Zato nije dovoljno pratiti samo ukupne primitke, nego i vrstu usluga koje pružaš te gdje se nalaze tvoji klijenti. Ako posluješ s klijentima iz drugih država članica Europske unije ili izvan EU, mogu postojati posebne porezne obveze neovisno o tome jesi li prešao prag od 60.000,00 eura.
Trebam li PDV ID broj ako radim sa stranim klijentima?
Mnogi paušalni obrtnici misle da im PDV ID broj treba tek kada uđu u sustav PDV-a, ali ako pružaš usluge poslovnim subjektima iz drugih država članica EU ili od njih primaš određene usluge, može nastati obveza registracije za potrebe PDV-a i dodjele PDV identifikacijskog broja (PDV ID). PDV ID broj dodjeljuje Porezna uprava na tvoj zahtjev, a koristi se za poslovanje unutar EU. Prije izdavanja računa poslovnom partneru iz EU bitno je provjeriti i njegov PDV ID broj putem VIES baze. Važno je znati da posjedovanje PDV ID broja ne znači automatski da si u redovnom sustavu PDV-a. Riječ je o dvije različite porezne obveze koje se u praksi često miješaju.
Što s PDV-om ako radim za tvrtku iz Njemačke, Austrije, Slovenije ili neke druge države?
Ako radiš za tvrtke iz EU u većini slučajeva na računu nećeš obračunati hrvatski PDV, već će ga obračunati tvoj klijent prema pravilima reverse charge. Ako radiš za fizičke osobe iz EU tada vrijede drugačija PDV pravila te je potrebno koristiti OSS sustav za prijavu i plaćanje PDV-a.
Poslujem preko Upworka, Fiverra ili drugih platformi. Vrijede li ista pravila?
Poslovanje preko digitalnih platformi može imati dodatne porezne i PDV specifičnosti, osobito kada platforma sudjeluje u naplati ili izdavanju računa. Ako posluješ putem takvih platformi, preporučljivo je provjeriti kako se pojedine transakcije evidentiraju i koje porezne obveze nastaju.
Mogu li se vratiti u paušal nakon što uđem u PDV?
To ovisi o ispunjavanju zakonskih uvjeta koji vrijede u trenutku povratka. Mnogi poduzetnici pretpostavljaju da se mogu automatski vratiti na paušal čim im promet padne, ali postupak nije uvijek tako jednostavan. Prije donošenja poslovnih odluka važno je provjeriti koje uvjete treba ispuniti.
Što ako prijeđem prag za samo 10,00 ili 100,00 eura?
Zakonski prag ne razlikuje prekoračenje od 10,00 eura i 10.000,00 eura. Ako nastupe uvjeti propisani zakonom, obveze se primjenjuju bez obzira na to za koliko je prag prekoračen.
Hoće li me Porezna uprava upozoriti da se približavam pragu?
Ne. Praćenje prometa i poreznih obveza odgovornost je poduzetnika. Zato je važno redovito pratiti poslovanje tijekom godine i na vrijeme reagirati ako se približavaš zakonskim pragovima.
Koje su najčešće pogreške nakon ulaska u PDV?
Poduzetnici najčešće griješe kada ne prate promet tijekom godine, prekasno prijave ulazak u sustav PDV-a, nastave izdavati račune bez obračunatog PDV-a nakon nastanka obveze, ne prilagode poslovne procese novim obvezama i traže pomoć knjigovođe tek nakon što se problem već pojavio. Većina tih pogrešaka može se izbjeći pravodobnim planiranjem.
Trebam li se zabrinuti ako se približavam pragu od 60.000,00 eura?
Ne. Približavanje pragu nije razlog za paniku, nego signal da je vrijeme za planiranje. Što ranije provjeriš svoju situaciju, to ćeš lakše procijeniti kako će ulazak u sustav PDV-a utjecati na tvoje cijene, porezne obveze i budući razvoj poslovanja.
Je li ulazak u PDV zapravo dobra vijest?
Mnogi poduzetnici ulazak u PDV doživljavaju kao problem ili kaznu. Međutim, ulazak u PDV često znači da je poslovanje naraslo do razine na kojoj ostvaruješ veće prihode i imaš više klijenata nego prije. Zato ulazak u PDV ne treba promatrati samo kroz dodatne administrativne obveze, nego i kao pokazatelj razvoja poslovanja.
Nisi siguran približavaš li se pragu od 60.000,00 eura ili želiš provjeriti kako bi ulazak u sustav PDV-a utjecao na tvoje poslovanje? Obrati se timu Kontaktiraj me! – Moj Knjigovođa i donesi odluku na temelju brojki, a ne pretpostavki.
Jeste li znali?
Najveći problem kod prelaska iz obrta u d.o.o. često nije osnivanje novog društva nego prijenos ugovora, zaposlenika, poslovnih procesa i odnosa s bankama. Zato uspješan prelazak obično počinje analizom postojećeg poslovanja, a tek potom administrativnim postupkom osnivanja d.o.o.-a.

