Godišnji odmor jedno je od temeljnih prava radnika zajamčeno Zakonom o radu i Ustavom Republike Hrvatske. Radnik se tog prava ne može odreći, a poslodavac mu mora omogućiti korištenje godišnjeg odmora uz pravo na naknadu plaće. U nastavku donosimo pregled najbitnijih informacija.
FOTO: “stux-beach”/Pixabay
Koliko traje godišnji odmor?
Prema Zakonu o radu, radnik ima pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora za svaku kalendarsku godinu, a posebne kategorije radnika koje imaju pravo na najmanje pet tjedana godišnjeg odmora su maloljetni radnici, radnici koji rade na poslovima sa štetnim utjecajima te osobe s invaliditetom. Trajanje godišnjeg odmora može biti i duže ako je tako određeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Kada radnik stječe pravo na puni godišnji odmor?
Radnik koji se prvi put zaposli ili ima prekid između dva radna odnosa dulji od osam dana, pravo na puni godišnji odmor stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada kod poslodavca. Do tada ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora – za svaki mjesec rada jednu dvanaestinu ukupnog godišnjeg odmora.
Kako se računa godišnji odmor?
Godišnji odmor računa se u radnim danima, ovisno o rasporedu rada radnika. Tako primjerice radnik koji radi 5 dana tjedno ima minimalno 20 dana godišnjeg odmora, a radnik koji radi 6 dana tjedno ima minimalno 24 dana godišnjeg odmora. U godišnji odmor ne uračunavaju se blagdani i neradni dani te bolovanje i dani plaćenog dopusta.
Korištenje godišnjeg odmora
Poslodavac mora utvrditi raspored korištenja godišnjeg odmora najkasnije do 30. lipnja tekuće godine te najmanje 15 dana prije obavijestiti radnika o trajanju i razdoblju korištenja godišnjeg odmora. Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u jednom dijelu ili u više dijelova. Ako se koristi u dijelovima, najmanje dva tjedna moraju se koristiti u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drugačije ne dogovore.
Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu
Neiskorišteni dio godišnjeg odmora može se prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine. Kod bolovanja, rodiljnog i roditeljskog dopusta vrijede posebna pravila, pa radnik godišnji odmor može koristiti i nakon povratka na posao.
Naknada plaće tijekom godišnjeg odmora
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ne prima plaću, nego naknadu plaće. Naknada mora iznositi najmanje prosjek plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, uključujući primitke u novcu i naravi.
Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
Ako radniku prestaje radni odnos, a nije iskoristio godišnji odmor, poslodavac mu mora isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, a naknada se obračunava razmjerno broju neiskorištenih dana godišnjeg odmora.
Kazne za poslodavce
Poslodavci mogu snositi značajne kazne ako ne omoguće korištenje godišnjeg odmora, ,e donesu raspored godišnjih odmora, ne obavijeste radnika na vrijeme, pokušaju ugovoriti odricanje od godišnjeg odmora ili isplatu umjesto korištenja, a novčane kazne za prekršaje mogu doseći i više od 13.000 eura.
A kako to izgleda u praksi?
Objasnit ćemo na primjeru lipnja 2026. Ako radnik koristi godišnji od 1. lipnja do 30. lipnja 2026., na radni dan padaju dva blagdana – Tijelovo, u četvrtak, 4. lipnja te Dan antifašističke borbe, u ponedjeljak, 22. lipnja. Ti dani se ne računaju u godišnji odmor. U prijevodu to znači da umjesto 22 radna dana koliko ih ima u lipnju, samo je 20 dana godišnjeg odmora koji se troše.
Što se još ne računa u godišnji? U godišnji odmor također se ne uračunavaju subote i nedjelje (ako radnik tada ne radi), bolovanje i plaćeni dopust. To znači da radnik može biti odsutan cijeli mjesec, a potrošiti manje dana godišnjeg odmora zbog blagdana koji padaju tijekom radnog tjedna. Ako je radnik na godišnjem odmoru od 15. do 26. lipnja, ali tijekom tog razdoblja otvori bolovanje od 22. do 24. lipnja, ti dani se ne računaju u godišnji odmor te se godišnji prekida zbog bolovanja.
Što je važno za poslodavce? Godišnji odmor računa se prema radnim danima radnika – radnik koji radi 5 dana tjedno koristi godišnji u radnim danima od ponedjeljka do petka, a subote, nedjelje i blagdani uglavnom se ne računaju u godišnji odmor. Iznimka postoji ako radnik prema rasporedu rada radi blagdan ili vikend te tada na vlastiti zahtjev koristi godišnji odmor.
Jesu li regres i naknada za godišnji odmor izuzeti od ovrhe?
Kada radnik koristi godišnji odmor, prima naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora. Ta naknada nije u cijelosti izuzeta od ovrhe, već se na nju primjenjuju ista pravila kao i na plaću. Dio sredstava može biti zaštićen i isplaćen na zaštićeni račun, ako ga radnik ima otvoren. Regres se razlikuje od naknade plaće jer nije propisan Zakonom o radu, nego ga poslodavac uređuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili vlastitom odlukom. Prema Ovršnom zakonu, regres se smatra prigodnom nagradom te je izuzet od ovrhe do neoporezivog iznosa. Taj neoporezivi dio može se isplatiti na zaštićeni račun radnika. S druge strane, naknada za neiskorišteni godišnji odmor nema zaštitu od ovrhe. Ona nije navedena među primicima izuzetima od ovrhe pa se u cijelosti isplaćuje na redovni račun radnika i može biti predmet ovrhe.
Kreće sezona godišnjih odmora – na vrijeme se informiraj i budi siguran/na u svoja prava. Za dodatna pitanja Kontaktiraj me! – Moj Knjigovođa