U nastavku donosimo jednostavan pregled pravila za primanje, čuvanje, polaganje i trošenje gotovine u d.o.o.-u i j.d.o.o.-u te objašnjavamo kada vlasnik ili direktor smije primiti novac iz društva.
FOTO: “pexels-pavel-danilyuk-7654190″/Pexels
Kod obrta se često kaže da je obrtnik fizička osoba koja posluje u svoje ime. Kod trgovačkog društva vrijedi drukčija logika: d.o.o. i j.d.o.o. zasebne su pravne osobe. Novac u blagajni i na poslovnom računu pripada društvu, čak i kada je jedna osoba istodobno jedini vlasnik i direktor.
Zato se novac ne uzima iz firme samo zato što ga trenutačno ima. Prvo mora postojati osnova isplate, zatim odgovarajuća dokumentacija, a prema vrsti isplate i obračun poreza, doprinosa ili prijava.
Najvažnije ukratko
Novac društva nije privatni novac vlasnika. Svaka isplata iz blagajne ili s poslovnog računa mora imati jasnu poslovnu i pravnu osnovu.
Što poduzeće smije napraviti s gotovinom?
- ostaviti je u blagajni do iznosa određenog blagajničkog maksimuma,
- položiti je na poslovni račun ( i kad još nije dosegnut maksimum),
- upotrijebiti je za dokumentirani poslovni trošak (uz zakonska ograničenja gotovinskog plaćanja),
- isplatiti je određenoj osobi samo kada postoji valjana pravna i porezna osnova,
- ne smije je tretirati kao privatni novčanik vlasnika ili direktora.
Što se u ovom članku smatra gotovinom?
Kada govorimo o stanju blagajne – gotovina su novčanice i kovanice koje stvarno imaš u blagajni. Kartično plaćanje i uplata na poslovni račun ne povećavaju fizičko stanje blagajne jer taj novac nije primljen u novčanicama. No kada Zakon o fiskalizaciji govori o plaćanju između poslovnih subjekata, pojam gotovinskog plaćanja nešto je širi. Gotovinskim plaćanjem smatra se predaja novca dobavljaču „na ruke”, uplata gotovine izravno na njegov račun i podizanje gotovine s računa radi plaćanja.
To znači da račun iznad dopuštenog iznosa za gotovinsko plaćanje ne možeš platiti tako da novac iz blagajne odneseš u banku, poštu ili FINU i uplatiš ga na dobavljačev IBAN. Takav račun plati prijenosom sa svojega poslovnog transakcijskog računa.
Ne miješaj tri različita pitanja: kako je račun plaćen, mora li se fiskalizirati i koliko novčanica stvarno imaš u blagajni. Ta su pitanja povezana, ali nisu isto.
Što moram napraviti nakon gotovinske prodaje?
- Izdaj račun i provedi fiskalizaciju kada je propisana.
- Primljeni iznos evidentiraj kao ulaz u blagajnu i uključi u poslovne knjige.
- Na kraju dana usporedi račune, blagajničku evidenciju i stvarno prebrojenu gotovinu.
- Provjeri prelazi li stanje blagajnički maksimum.
- Višak položi na poslovni račun istoga dana, a najkasnije sljedećega radnog dana.
Važno za 2026.: računi građanima odnosno krajnjim potrošačima fiskaliziraju se neovisno o načinu plaćanja. To znači da se fiskalizira i B2C račun plaćen na transakcijski račun no to ipak ne znači da bankovna uplata ulazi u fizičku blagajnu.
Koliko mi novca smije ostati u blagajni?
Blagajnički maksimum je najveći iznos gotovine koji poduzeće smije zadržati na kraju radnog dana. Poduzeće ga određuje internim aktom prema svojim potrebama i uvjetima sigurnosti, ali ne smije prijeći propisani gornji iznos.
| Veličina poduzetnika | Najviši blagajnički maksimum u 2026. |
| Mikro subjekt | 2.000,00 EUR |
| Mali subjekt | 7.000,00 EUR |
| Srednji subjekt | 12.000,00 EUR |
| Subjekt koji prelazi mjerila maloga gospodarstva | 15.000,00 EUR |
Maksimum se određuje za društvo kao cjelinu, a unutar ukupnog iznosa možeš odrediti dio za pojedini poslovni prostor ili blagajnu. i zbroj raspoređenih iznosa ne bi smio prijeći maksimum društva. Ne moraš odabrati najviši dopušteni iznos – ako ti za redovno poslovanje treba 500,00 eura, možeš internim aktom odrediti 500,00 eura. Viši maksimum nije automatski bolji jer društvo preuzima i sigurnosni rizik držanja gotovine.
Moram li sav dnevni utržak odmah položiti na račun?
Ne moraš, ako nakon svih uredno evidentiranih ulaza i izlaza stanje blagajne ne prelazi određeni maksimum. Gotovina do maksimuma može ostati za sljedeći radni dan ili se može koristiti za dopuštene i dokumentirane poslovne isplate no društvo ipak smije položiti sav utržak na račun i prije dosezanja maksimuma – blagajnički maksimum nije obvezna zaliha novca nego gornja granica zadržavanja.
Što ako je stanje blagajne iznad maksimuma?
Iznos iznad maksimuma mora se uplatiti na poslovni račun istoga dana, a najkasnije sljedećega radnog dana. Npr., ako je maksimum 2.000,00 eura, a stvarno stanje na kraju dana 2.430,00 eura, najmanje 430,00 eura treba položiti na račun u propisanom roku. Ako je poslovni račun društva blokiran zbog neizvršenih osnova za plaćanje, društvo ne smije plaćati gotovinom niti zadržavati gotovinu i primljeni novac mora odmah, a najkasnije sljedećega radnog dana, položiti na račun za redovno poslovanje.
Je li uplata utrška na račun novi prihod?
Ne. Prihod je već evidentiran na temelju prodaje i izdanog računa. Kada gotovinu iz blagajne položiš na poslovni račun, samo premještaš već evidentirani novac iz blagajne u banku i zato se isti iznos ne evidentira ponovno kao novi prihod.
Smijem li plaćati dobavljače gotovinom?
Da, ali samo do 700,00 eura po jednom računu. Ako je račun veći od 700,00 eura, plati ga preko poslovnog računa.
Npr., račun dobavljača od 650,00 eura možeš platiti gotovinom iz blagajne. Račun od 850,00 eura nemoj dijeliti na gotovinski i bezgotovinski dio samo kako bi ostalo unutar dopuštenog iznosa nego ga u cijelosti plati preko poslovnog računa. Jednu nabavu također nemoj umjetno podijeliti na više manjih računa radi izbjegavanja ograničenja.
I ne zaboravi: za svaki novac koji izlazi iz blagajne moraš imati dokument iz kojeg se jasno vidi kome je plaćeno, što je plaćeno, kada i u kojem iznosu. To može biti račun, ugovor, putni nalog, obračun ili druga odgovarajuća isprava.
Može li poduzeće primiti ili platiti 10.000 € u gotovini?
Ne. Pravna osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Hrvatskoj ne smije primiti naplatu niti obaviti plaćanje u gotovini u iznosu od 10.000,00 eura ili više. Zabrana vrijedi i kada je iznos podijeljen na više očito povezanih gotovinskih transakcija koje zajedno dosežu 10.000,00 eura ili više. Takvo plaćanje mora se provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun. Ovaj prag ne zamjenjuje blagajnički maksimum ni limit od 700,00 eura za plaćanja između obveznika. To su tri različita pravila koja se provjeravaju istodobno.
| Pravilo | Što uređuje |
| Blagajnički maksimum | Koliko fizičke gotovine društvo smije zadržati na kraju dana. |
| Limit 700,00 EUR po računu | Koliki račun za robu ili uslugu društvo smije platiti drugom obvezniku gotovinom. |
| Prag 10.000,00 EUR | Zabranu primanja i obavljanja velikih gotovinskih plaćanja, uključujući povezane transakcije. |
Smije li vlasnik ili direktor uzeti novac iz blagajne?
Ne smije jednostavno uzeti novac zato što je vlasnik ili direktor. Novac društva pripada društvu i nije isto što i privatni novac vlasnika. Da bi društvo nešto isplatilo vlasniku ili direktoru, mora postojati jasan razlog, odgovarajući dokument i pravilno knjiženje. Npr., može biti riječ o:
- plaći ili drugoj naknadi koja je pravilno obračunata,
- povratu poslovnog troška koji je osoba prethodno platila vlastitim novcem i za koji ima račun,
- dnevnici, putnom trošku ili predujmu za službeni put, uz uredan putni nalog,
- povratu zajma koji je vlasnik ranije dao društvu i koji je evidentiran u poslovnim knjigama,
- isplati dobiti nakon donošenja odluke i obračuna poreza,
- zajmu društva vlasniku ili direktoru, ali samo uz ugovor, opravdane uvjete i stvarnu obvezu vraćanja.
To ipak ne znači da se sve navedeno može isplatiti u gotovini. Isplate fizičkim osobama u pravilu se obavljaju na njihov račun, dok je gotovinska isplata dopuštena samo u slučajevima predviđenima propisima.
Najčešća pogreška: vlasnik podigne novac ili ga uzme iz blagajne, a tek poslije pokušava odrediti je li to bio predujam, zajam, povrat troška ili isplata dobiti. Redoslijed treba biti obrnut – prvo se određuje osnova i priprema dokumentacija, a tek zatim obavlja isplata.
Isplata dobiti nije isto što i „uzeti novac iz firme”.
Dobit se ne isplaćuje samo zato što na računu društva ima novca. Najprije treba utvrditi rezultat poslovanja, sastaviti i usvojiti godišnje financijske izvještaje te donijeti odluku o uporabi dobiti. Prije isplate provjerava se postoje li nepokriveni gubici ili druga ograničenja zbog kojih se dobit ne smije isplatiti. Ako se dobit isplaćuje vlasniku koji je fizička osoba, društvo u pravilu obračunava i plaća porez na dohodak od kapitala po stopi od 12% te podnosi propisano izvješće. Isplata se obavlja na račun vlasnika, a ne jednostavnim uzimanjem novca iz blagajne.
Može li vlasnik posuditi novac društvu?
Može. Potrebno je sklopiti ugovor o zajmu i u njemu navesti iznos, datum, rok povrata i kamatu ili uvjete pod kojima je zajam dan bez kamate. Najčišće je novac uplatiti s privatnog računa vlasnika na poslovni račun društva. Tako se jasno može dokazati kada je novac dan i koliko društvo treba vratiti. Kada društvo vraća glavnicu zajma, to nije isplata dobiti. Ako se vlasniku plaća i kamata, ona se evidentira odvojeno i može imati porezne posljedice.
Može li društvo posuditi novac vlasniku ili direktoru?
Može, ali to ne bi smjelo služiti kao način za slobodno izvlačenje novca iz društva. Potreban je ugovor o zajmu, jasno određen rok povrata, odgovarajuća kamata, odluka nadležnog tijela društva kada je potrebna te uredno praćenje otplate. Zajam mora biti stvaran i vlasnik ga mora doista vraćati. Ako vlasnik stalno uzima novac, ne vraća ga ili se privatna podizanja naknadno prikazuju kao zajmovi, Porezna uprava takvu isplatu može drukčije porezno tretirati. Zato zajam vlasniku ne treba koristiti kao zamjenu za plaću ili isplatu dobiti. Prije ugovaranja provjeri porezne, računovodstvene i pravne posljedice.
Što ako vlasnik plati poslovni trošak privatnim novcem?
Može se dogoditi da vlasnik poslovni račun plati svojom karticom ili gotovinom. To ne znači da je društvo automatski izgubilo pravo evidentirati trošak. Sačuvaj račun izdan na društvo, potvrdu kartičnog plaćanja, bankovni izvod ili drugi dokaz da je vlasnik platio, kratko objašnjenje poslovne svrhe – ako ona nije jasna iz samog računa.
Društvo tada evidentira poslovni trošak i obvezu prema vlasniku, a dokumentirani iznos može mu vratiti na njegov privatni račun. Važno je da se vlasniku vrati samo iznos koji je stvarno platio za društvo. Bez računa i dokaza o plaćanju povrat može izgledati kao neopravdana isplata vlasniku.
Privatna kupnja ne postaje poslovni trošak samo zato što je račun predan društvu. Trošak mora biti stvarno povezan s poslovanjem i uredno dokumentiran.
Što ako društvo plati privatni trošak vlasnika?
Ako je društvo slučajno platilo privatnu kupnju vlasnika, taj iznos nemoj knjižiti kao poslovni trošak. Najjednostavnije rješenje je evidentirati dug vlasnika prema društvu i odmah vratiti novac na poslovni račun. Sačuvaj račun, dokaz o plaćanju i dokaz o povratu kako bi bilo jasno što se dogodilo. Ako vlasnik novac ne vrati, isplata može imati porezne posljedice. Ovisno o njegovu položaju u društvu i okolnostima, može se tretirati kao plaća u naravi, drugi oporezivi primitak, zajam ili izuzimanje imovine odnosno korištenje usluge na teret društva. Zato privatni trošak odmah odvoji od poslovnih troškova i dogovori s knjigovođom kako će se evidentirati i ispraviti.
Ne pokušavaj privatnu kupnju opravdati tuđim računom ili naknadno izmišljenom poslovnom svrhom.
Koju dokumentaciju treba voditi za blagajnu?
Nije važno zove li se dokument u tvom programu „blagajnička uplatnica”, „temeljnica” ili nekako drukčije. Važno je da se za svaki ulazak i izlazak gotovine može jasno utvrditi odakle je novac došao, kamo je otišao, zašto i u kojem iznosu.
U praksi čuvaj:
- odluku o visini blagajničkog maksimuma,
- blagajničke uplatnice i isplatnice ili odgovarajuće zapise iz programa,
- blagajnički izvještaj ili dnevnik blagajne,
- izdane i ulazne račune povezane s uplatama i isplatama,
- potvrde o polaganju utrška na poslovni račun,
- putne naloge, obračune predujmova i dokaze o povratu neutrošenog novca,
- ugovore o zajmu te dokaze o uplati i povratu zajma,
- odluke, ugovore i obračune povezane s plaćama, naknadama i isplatom dobiti,
- zapisnike o popisu blagajne i dokumentaciju o utvrđenom manjku ili višku.
Dokumentacija mora pratiti stvarno stanje. Ako je novac izašao iz blagajne, mora postojati dokument koji objašnjava tko ga je primio, kada, koliko i zbog čega.
Jednostavno pravilo: svaki euro u blagajni mora imati svoj trag.
Što ako se stvarna gotovina ne slaže s evidencijom?
Ako u blagajni nema isti iznos koji pokazuje evidencija, nemoj samo promijeniti zapis kako bi se stanje „poklopilo”.
Najprije ponovno prebroji novac i provjeri:
- jesu li evidentirane sve uplate i isplate,
- je li neki iznos unesen dvaput,
- jesu li povrati i storna pravilno provedeni,
- je li dio utrška položen na poslovni račun,
- postoji li isplata za koju nedostaje dokument.
Ako razliku ne možeš pronaći, sastavi zapisnik o blagajničkom manjku ili višku. U njemu navedi utvrđeni iznos, datum, moguće razloge i osobu zaduženu za blagajnu te dokument odmah dostavi knjigovođi. Manjak ili višak ne treba ignorirati jer on može utjecati na knjiženje, porezni tretman i odgovornost osobe koja vodi blagajnu. Ako se razlike ponavljaju, potrebno je provjeriti cijeli način evidentiranja i uvesti bolju kontrolu gotovine.
PRIMJERI IZ PRAKSE
| Situacija | Ispravan praktični pristup |
| U blagajni je 1.600,00 EUR, a maksimum 2.000,00 EUR. | Novac smije ostati u blagajni. Društvo ga može i dobrovoljno položiti na račun. |
| U blagajni je 2.430,00 EUR, a maksimum 2.000,00 EUR. | Najmanje 430,00 EUR položi na račun istoga dana ili najkasnije sljedećega radnog dana. |
| Direktor podigne 500,00 EUR s poslovnog računa. | To nije rashod. Iznos se evidentira kao ulaz u blagajnu, a svaka kasnija isplata mora imati dokumentiranu osnovu. |
| Vlasnik iz blagajne uzme 300,00 EUR za privatne potrebe. | Nije dopušteno bez osnove. Iznos treba vratiti ili pravilno obraditi prema stvarnom pravnom i poreznom odnosu. |
| Dobavljačev račun iznosi 680,00 EUR. | Može se platiti gotovinom ako ne postoji posebno ograničenje i ako je isplata uredno dokumentirana. |
| Dobavljačev račun iznosi 850,00 EUR. | Plati preko transakcijskog računa. Nemoj dijeliti račun ili povezanu nabavu radi izbjegavanja limita. |
| Kupac želi platiti 10.000,00 EUR u novčanicama. | Ne prihvaćaj gotovinu. Plaćanje mora ići na transakcijski račun. |
Česte pogreške
“Ja sam jedini vlasnik pa je novac firme moj.”
Nije. Društvo je zasebna pravna osoba. Da bi se novac isplatio vlasniku, mora postojati valjana osnova i odgovarajuća dokumentacija.
“Ispod sam blagajničkog maksimuma pa novac mogu trošiti kako želim.”
Ne možeš. Blagajnički maksimum određuje samo koliko gotovine smije ostati u blagajni. Svaka isplata i dalje mora biti poslovno opravdana i dokumentirana.
“Kada utržak položim na račun, nastaje novi prihod.”
Ne, prihod je već evidentiran prodajom. Polaganjem utrška samo premještaš novac iz blagajne na poslovni račun.
„Podigao/la sam novac s poslovnog računa pa je to trošak.”
Nije. Samo podizanje novca nije poslovni trošak. Trošak nastaje tek kada je novac stvarno potrošen u poslovne svrhe i za to postoji odgovarajući dokument.
“Račun od 1.400,00 eura mogu platiti u dvije gotovinske rate.”
Ne možeš. Ograničenje od 700,00 eura odnosi se na ukupan iznos gotovinskog plaćanja po jednom računu, a ne na broj uplata.
„Privatnu kupnju mogu knjižiti kao poslovni trošak jer sam je platio poslovnom karticom.”
Ne možeš. Način plaćanja ne određuje je li nešto poslovni trošak. Kupnja mora biti stvarno povezana s poslovanjem i uredno dokumentirana.
„Ako novac evidentiram kao zajam vlasniku, ne trebam ništa drugo.”
Netočno. Zajam mora imati ugovor, jasno određene uvjete, rok vraćanja i stvarnu otplatu. Bez toga raste rizik da se isplata porezno tretira na drugi način.
ČESTA PITANJA
Mora li d.o.o. svaki dan uplaćivati utržak na račun?
Ne mora svaki dan položiti cijeli utržak. U blagajni smije ostaviti gotovinu do iznosa određenog blagajničkim maksimumom. Ako je na kraju dana u blagajni više novca od dopuštenog maksimuma, višak treba uplatiti na poslovni račun istoga dana, a najkasnije sljedećega radnog dana.
Može li u blagajni ostati manje od određenog maksimuma?
Da, blagajnički maksimum je najveći dopušteni iznos, a ne iznos koji obvezno mora ostati u blagajni.
Ulazi li kartično plaćanje u blagajnički maksimum?
Ne. Kartično plaćanje ne povećava količinu novčanica i kovanica u blagajni. Račun se ipak mora izdati i fiskalizirati prema pravilima koja vrijede za tu prodaju.
Može li direktor uzeti gotovinu pa naknadno donijeti račune?
Ne može samo uzeti novac bez dokumenta. Društvo mu može unaprijed odobriti predujam za točno određenu poslovnu svrhu.
Predujam treba evidentirati, odrediti rok za obračun i prikupiti račune. Neutrošeni iznos direktor mora vratiti društvu. Ako dokumentacija nije dostavljena, preuzeti novac ostaje otvoreno potraživanje prema direktoru i može imati porezne posljedice.
Može li vlasnik svaki mjesec uzimati predujam dobiti?
Ne može ga uzimati samostalno i bez prethodnog obračuna. Za predujam dobiti moraju postojati odgovarajući financijski podaci, odluka i porezni obračun. Ako konačno ostvarena dobit ne bude dovoljna, vlasnik može morati vratiti previše isplaćeni iznos.
Može li poduzeće platiti račun od 700,00 eura gotovinom?
Može, ako posebnim propisom nije određeno drukčije. Iznos od 700,00 eura gornja je granica za gotovinsko plaćanje jednog računa između obveznika fiskalizacije. Isplata mora biti evidentirana i povezana s računom.
Može li račun od 900,00 eura djelomično platiti gotovinom?
Račun prelazi dopuštenu granicu od 700,00 eura po jednom računu i zato ga u cijelosti plati preko poslovnog računa. Nemoj ga dijeliti na gotovinski i bezgotovinski dio niti jednu nabavu umjetno prikazivati kroz više manjih računa samo radi izbjegavanja ograničenja.
Smije li poduzeće primiti 9.999,00 eura u gotovini?
Ovisi o tome tko plaća. Ako račun plaća drugi poduzetnik koji je obveznik fiskalizacije, primjenjuje se ograničenje gotovinskog plaćanja do 700,00 eura po jednom računu. Ako plaća građanin, iznos od 9.999,00 eura nije zabranjen samo zbog granice od 10.000,00 eura, ali i dalje treba provjeriti povezane transakcije, posebne propise, fiskalizaciju i blagajnički maksimum. Gotovinske transakcije od 10.000,00 eura ili više nisu dopuštene, uključujući više očito povezanih transakcija.Za tako veliki iznos sigurnije je zatražiti uplatu na poslovni račun.
Može li društvo vlasniku vratiti privatno plaćeni poslovni račun?
Može ako je riječ o stvarnom poslovnom trošku i postoji uredan račun te dokaz da ga je vlasnik platio svojim novcem. Povrat treba evidentirati i povezati s konkretnim računom. Najčišće je dokumentirani iznos vratiti na privatni račun vlasnika. Isplatu iz blagajne nemoj provoditi automatski, nego prethodno provjeri dopušta li se za tu vrstu povrata gotovinska isplata.
Može li se dobit isplatiti u gotovini?
Dobit nemoj jednostavno uzeti iz blagajne. Najprije se moraju usvojiti financijski izvještaji, donijeti odluka o uporabi dobiti te obračunati i prijaviti porez. Dobit fizičkoj osobi isplaćuje se na njezin račun kako bi postojao jasan i dokaziv trag isplate.
Što ako je poslovni račun društva blokiran?
Društvo s blokiranim računom ne smije zadržavati primljenu gotovinu niti njome plaćati druge obveze. Primljeni novac mora uplatiti na račun za redovno poslovanje odmah, a najkasnije sljedećega radnog dana.
Treba li za svaku blagajnu odrediti poseban maksimum?
Blagajnički maksimum određuje se za društvo kao cjelinu. Društvo može unutar ukupnog dopuštenog iznosa rasporediti pojedinačne iznose po poslovnim prostorima ili organizacijskim dijelovima. Zbroj tako raspoređenih iznosa ne smije biti veći od maksimuma određenog za cijelo društvo.
Je li polaganje gotovine na račun fiskalizacija?
Ne. Fiskalizacija se odnosi na izdani račun i podatke o ostvarenom prometu. Polaganje utrška samo je prijenos već evidentiranog novca iz blagajne na poslovni račun. Tim prijenosom ne nastaje novi prihod.
Koliko često treba kontrolirati blagajnu?
Kod redovite gotovinske prodaje najbolje je blagajnu provjeriti na kraju svakoga radnog dana. Stvarna gotovina treba odgovarati blagajničkoj evidenciji. Osim redovitih kontrola, blagajna se uključuje i u propisani popis imovine i obveza. Svaku utvrđenu razliku treba odmah provjeriti i dokumentirati.
Kod d.o.o.-a i j.d.o.o.-a nije najvažnije samo koliko novca ima u blagajni, nego može li društvo za svaki euro objasniti odakle je došao i zašto je isplaćen. Gotovina do blagajničkog maksimuma može ostati u blagajni ili se potrošiti za dopušten poslovni trošak. Višak se polaže na račun, a vlasnik ili direktor novac prima samo po jasno dokumentiranoj osnovi. Najjednostavnije pravilo za svakodnevni rad glasi: prvo dokument, zatim isplata. Ako osnovu ne možeš jasno imenovati prije nego što uzmeš novac, nemoj ga uzeti dok ne provjeriš postupak. Ako trebaš podršku u svom poslovanju, obrati se timu Kontaktiraj me! – Moj Knjigovođa.
Jeste li znali?
Podizanje 500,00 eura s poslovnog računa ne stvara trošak, baš kao što polaganje 500,00 eura utrška ne stvara prihod drugi put. U oba slučaja samo se mijenja mjesto na kojem se novac nalazi. Porezni i računovodstveni učinak nastaje iz poslovnog događaja i dokumenta koji stoji iza njega.

